Administrator

Gangawerk video spot

Video spot koji je napravljen za potrebe 15. međunarodne konferencije Performance Studies iIternational održan u Zagrebu tijekom mjeseca lipnja 2009.g. Glazba Phrulex "Crne oči" i "Guslez", režija Ivo Kuzmanić, snimatelj Jože Rehberger Ogrin, fotografije Suzana Budimir.

Ganga na Nova TV

O zaštiti gange kao nematerijalne kulturne baštine u Dnevniku Nove TV 01.11.2009.

Emisija "Škrinja" o ojkavici

Povodom zaštite ojkavice kao kulturne svjetske baštine pri UNESCO, emisija Škrinja je jedan nastavk snimila o ojkavici "Oj". Urednica Branka Šeparović

Površinom mala Hrvatska i malobrojni hrvatski narod u samom je svjetskom vrhu po broju svojih prirodnih i kulturnih vrijednosti upisanih u UNESCO-vu listu svjetske baštine - 17, za sada.

Kada je komisija stručnjaka iz različitih zemalja ocjenjivala posebnost i vrijednost ojkanja otkrivena je prava senzacija - da je to jedina sačuvana glazba iz prapovijesti.

Naime, glazba je jedina vrsta umjetnosti koja je potpuno nematerijalna, ona postoji samo u vremenu dok se sluša. Zato sve ono što je prethodilo modernoj tonskoj ljestvici, polifoniji, načinu skladanja i izvođenja moderne glazbe čovječanstvo ne poznaje – jednostavno zato jer nije čulo. Pod ojkanje podrazumijevamo sva pjevanja s potreskanjem glasa kao što su: putničko pivanje, ojkavica, treskalica, ganga, rera i slično.

Guslar Jozo Karamatić

Jedan od rijetkih snimaka legende gusala u Hercegovini. Guslar Jozo Karamatić, nastup na Radio Televiziji Zagreb, 60-tih godina. 10 minuta suvog zlata. Snimak ustupio Robert Karamatić.

Putničko pivanje

Klasični primjer putničkog pivanja. Gangaju Jure Begić, Jure Tomić, Ante Soldo, Marinko Begić i Mate Grubišić (Tičarević). Rijetki su video snimci gange iz 70tih i 80tih godina, kada se (po meni) pivala najbolja ganga, ono što danas smatramo klasikom pivanja. Svaki video snimak koji se pojavi iz toga vremena zlata vridi, ovo je upravo jedan takav snimak.

Bekijsko pivanje

Bekijsko pivanje je pivanje na prostoru današnjih općina Grude i Posušje, dakle od Posuških Vinjana - Vira (i zapadnije) i Rakitna pa sve do Klobuka na istoku, od granice s Imotskom krajinom do Ledinca.

Imotsko pivanje

Pivanje Imotske krajine podijelio sam u dva područja. Ponajviše radi preglednosti stranica, ali i kao teritorijalnu podjelu. U starini istočni dio Imotske krajine se zvao poljski kraj, a zapadni dio imotske krajine brdski kraj. Pa sam ih tako i razdvojio na ovim stranicama.


Istočno smatram pivanje s područja oko imotskog polja, od granice s Hercegovinom do Kljenovca, od Biokova do granice sa Hercegovinom na sjeveru. To područje dalje možemo grubo podijeliti na poljsku ganga (pivanja iz sela oko imotskog polja) i brdsko pivanje (pivanje sela s brdskog dijela istočnog kraja).