Ove stranice su posvećene gangi, pjesmi Imotske krajine i Hercegovine
U središnjem Dnevniku Nove TV o proglašenju gange kao kulturne baštine.
Lito je najbolje vrime za snimanje gange, ne zato jer tada bolje “zvuči”, već zbog toga što je većina gangaša razasuta po svitu, pa je lito i Božić vrime kada se skupe stare ekipe i tada ih jedino možeš naći da skupa zapivaju.
Kada idem snimati uvijek me prati nesreća kako netko od ekipe fali. Ovaj u Vrankfurtu, onaj u Zagrebu, ovi u Meinzu... i uvijek ista rečenica: “eee da je sad s nama naš Stipe Mate Luka Ante....eee još bi ganga bolja bila”! Po svitu razasuti ! To je jedna od tužnih pratitelja gangina gnjizda. Odletiše tići, ostalo je samo pero Ali, ajde, barem sad na lito dolete tići pa, žestoko i kratko kao ljetnji pljusak, natope cilu Krajinu našom starom gangom.
Ovih dana sam skupa sa Suzanom Budimir po Ričicama hodio, pa smo otkrili jednu odličnu žensku ekipu - razasute po svitu, ali evo na lito se skupiše. Naravno nismo mogli odliti pa smo ih snimili i evo vama poklanjamo...pivanje je iz Donjeg polja, a pivaju Zorka Dujmović, Mila Tavra, Matija Budimir i Tatjana Bartulović. LINK
Ganga proglašena zaštićenom kulturnom baštinom
Dobio sam službeno rješenje Ministarstva kulture da je ganga od sada zaštićena kulturna baština ! Hvala mr. sc. Jošku Čaleti na velikoj i svesrdnoj pomoći u inicijativi i oko papirologije. Nadamo se da će se s ovim još ozbiljnije pristupiti očuvanju i izučavanju gange. Živili !
Evo što o tome piše na stranicama Ministarstva kulture:
Ganga je proglašena zaštićenom kulturnom baštinom. Naime, Ministarstvo kulture je, temeljem Pravilnika o registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, donijelo rješenje s potpisom ministra mr. sc. Bože Biškupića, kojim je zaštićena ganga u imotskom i vrgoračkom kraju. Tako je to narodno pjevanje postalo dijelom hrvatskoga zaštićenoga kulturnog naslijeđa, zahvaljujući poznatom radijskom voditelju Tomislavu Matkoviću koji je, još prije desetak godina, počeo prikupljati zvučne snimke gange.
U obrazloženju rješenja se, među ostalim, navodi kako je ganga s područja imotskog i vrgoračkog kraja u Dalmaciji najprofiliraniji i trenutačno vrlo aktualan vokalni tradicijski žanr. Ganga je ujedno i sastavni dio stoljetnog sustava glazbovanja na području Dalmatinske zagore i predstavlja jedno od posljednjih uporišta arhaičnog načina glazbenog razmišljanja, posve različitog od standardnih glazbenih sustava, nastalih na tradicijama zapadnoeuropske glazbene provenijencije.
Često se ta harmonična polifonija opisuje kao gruba, primitivna, nestandardna i netemperirana, a na neupućenog slušatelja ostavlja dojam istosti i ponavljanja, iako se varijacije provode u svakom trenutku tijekom narodnoga glazbovanja. No, osim imotskog i vrgoračkog područja, ganga se često pojavljuje i u drugim dijelovima Dalmatinske zagore te u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Jedini način učenja gange u povijesti bila je usmena predaja, odnosno neposredno slušanje i vježbanje izvođenja. Mlađi su naraštaji slušali i oponašali pjevanje starijih, koji su tako to popularno narodno pjevanje u svom kraju usavršavale prenoseći ga dalje na nove generacije.
Video spot koji je snimljen za potrebe performaca na PSI Glazba: Phrulex "Crne oči" i "Guslez" - Gangawerk Režija: Ivo Kuzmanić Snimatelj: Jože Rehberger Ogrin Fotografije Suzana Budimir
Ganga u Zagrebu na KONFERENCIJI PERFORMANCE STUDIES iNTERNATIONAL
Budući da je to bila međunarodna konferencija PSI15 ovaj performance je gledao velik broj stranaca, sudionika ove konferencije. Organizator se pobrinio za bačvu crnog vina i nekoliko bukara koje su za vrijeme performanca kružile po gledalištu. U dogovoru s Phrulexom podijelili smo 70ak CDa "Gangawerka", bili su oduševljeni glazbom. Koje je ushićenje bilo među strancima za gangom ne mogu vam opisati. Nakon predstave ostalo se još dugo ispred ZeKaMa. Kad je vino proradilo pa se Japanci ili Portugalci razgangali - to se trebalo čuti. Bili su i organizatori sljedeće konferencije (koja će se održati u Americi) pa su nam rekli da ganga i gangawerk dogodine otvara festival !
Još jednom bi ovako javno želio zahvaliti ljudima koji su sve ovo pokrenuli: Ines Prica (naše gore list, mater joj je Zen), Tomislav Pletenac prof na Etnologiji FFa, režiser Ivo Kuzmanić, snimatelj Jože Rehberger Ogrin i Phrulex tj Krešimir Markov bez kojeg gangawerk ne bi bio ovo što je.
"Falling outside the standards of Western European traditions, ganga is perceived by non-experts as crude, primitive and untempered singing. Musicologists, on the other hand, praise the harmonious polyphony of its closely knit intervals as "the perfect effect of a unity of sound"
Mali filmić s “Večer guslara” koja se održava svake prve subote u drugom mjesecu kod Žaera, Posuški Gradac
Kad sam već počeo jubito režirati evo još jedan mali uradak. Naime snimio sam prije nekog vremena velikog guslara Željka Šimića koji gusli jedan dio pisme "Imotski vitezovi" od Andrije Kačić Miošića (Razgovor ugodni naroda slovinskoga), nadodao stare fotke iz arhive (stare Imote) moje prijateljice Suzane Budimir, sve to smiksao i bacio na jubitu... Dogovorio sam se sa Željkom da snimimo cijelu pismu "Imotski vitezovi" i jedan dio (koji se odnosi na Imotu) iz "Omiški vitezovi" ...eto to mi je velika želja, ali nikako vremena uhvatiti...
Obogatio sam glazbenu arhivu pa vam predstavljam pivanje iz Livna. Livanjsko područje je zanimljivo jer se dijeli na dva dijela/dva pivanja. Dio uz Duvanjski kraj i istočni dio Livanjskog polja piva gangu (koja je slična duvanjskom pivanju), a zapadni dio Livanjskog kraja, dio uz Sinjsku krajinu, piva više pivanje koje vuče na reru. Poslušajte, ako mi ne virujete: Livanjsko pivanje
Raspisali se bili nešto mediji o meni, silni portali prenose vijesti, stižu mailovi podrške, hvali se ganga, hvale se stranice itd. Ajde neka se piše malo o našoj gangi (Slobodna i Jutarnji) pa pretpotpostavljam da neki od vas dolaze ovamo po prvi put. Nadam se da će vam se svidjeti i ponešto naučiti. Ovdje osim što možete poslušati zvučne primjere gange iz svih kraje gdje se piva, imate u podstranici ganga u slovu pregršt znanstvenih radova o gangi. Svakako vam preporučam pročitati barem koje kao dio opće kulture. Jer ganga je neraskidiv dio hrvatske kulture. Ako ste iz ovih prostora gange ili vučete porijeklo odavde onda vam je pod obavezno nešto od toga pročitati (a valjalo bi sve). Želim vam ugodno otkrivanje i ugodan boravak ovdje u ovom malom svijetu gange.
Za početak jedna zdravica koju sam nedavno snimio. Ante Biočić nazdravlja imotsku zdravicu (to vam je na ovoj doli slici drugi s desna).
Evo nove gange na stranicama ! Predstavljamo Ričice. Gange sam dobio na tek izašlom CDu u izdanju zavičajne udruge “Sveti Ivan Ričice”. CD se zove “Oj ričička umiljata seko”. Stavio sam 14 muških gangi, a ako me posluži sreće možda uspijem snimiti ovog ljeta koju žensku.
Kad pjesničko srce vrije, Kad ne može smrzlih ruku Na toj vatri da ogrije ! Gusle uzmi te svijetom prosjači, Pjesmom ljubi pa zaturen plači ! Gluha noći moja, crna ti si kob, Kad nemoćno srce tuđe jade kaje, Na velikom čuvstvu mekan stere grob, Kuda bolna duša svih patnika staje! Odreci se mirna kruha Pa se kreni svijetom borit; Kad te kora nađe suha, I tu će ti gorkom stvorit! Nek su pakô njedra tvoja, Nek si žrtva svač'jeg bijesa, Onda si mi, tugo moja, Pjesnik, pravi sin nebesa !
***
Kad ljubav ti je jedin žar, Kad za nju vječnost daješ, Ti uzmi gusle - božji dar, Nek po njih se poznaješ. I gledati ćeš kao sjen, Gdje sve ti vene cvijeće; Sve tvoje bit će groba plijen, Tek ljubav samo neće !
Silvije Strahimir Kranjčević
Kiša pada, oblakovi lete dođi dragi, umiljato biješe
Iz povijesti gange:
Budući da se ganga nekada pjevala sve do Konjica, evo zanimljivog ženskog pjevanja iz Podorašac. Primjetit ćete kako je ta ganga puno “mirnija” i ujednačenija nego naše vamo doli. Ove snimke sam skinuo s LP ploče
Pivanje iz Duvna, zvano kiridžijsko pivanje (vrsta putničkog pivanja). Ovo je pivanje koje danas zovu “staro pivanje” jer se više ne piva ! Iz njega je nastala ganga. Pažljivim slušanjem može se povući paralela sa ojkavicom iz Dalmatinske zagore, te bismo mogli zaključiti da se prostorom Zadarskog zaleđa, Dalmatinske zagore, Imotske krajine i zapadne Hercegovine (a zasigurno i šire) nekada pjevalo isto/slično pivanje.
ovo presnimke sa starih LP ploča dobio sam iz Francuske !!? I zato velika hvala iskrenom prijatelju gange Anne-Florence Borneuf.
Za promjenu, nešto drugačije... U čast Gospe od Anđela, zaštitnice Imotskog i Imotske krajine, koja se slavi 2.kolovoza, kada se 1717. god. Imotski oslobodio od Turaka, snimili smo jednu radio dramu o tim svijetlim vremenima.
“Oslobođenje Imotskog od Turaka”, koja je bila predstavljena na Radio Imotskom, 2. kolovoza... pa tko nije slušao može sad i ovdje.
- priču napisala Maja Delić Peršen - priču je ispričao Ante Šućur - režija i tonska obrada Tomislav Matković - jadikovku jadikovala Marija Kukulj - "Zdravo Marijo" na latinskom molio fra Zoran Kutleša - glazba (uz dopuštenje) grupa Kries - guslar Željko Šimić piva pismu od fra Andrije Kačića Miošića
Ništa veliko, ali čovika razveseli kad mu stranice predstave na nacionalnoj televiziji. HTV 1, “Dobro jutro Hrvatska”.
Slušamo lipih pivanja iz Zagore. Tamo se piva ojkavica, pivanje dosta različito od gange, ali i s rerom vuku korijen iz jedne klice. Zagoru predstavljam sa pivačima iz Mirlović Zagora. Nediljko Madžar, Andrija Madžar, Joso Kosor, Martin Burić, Ante Sučić, Željko Burić, Ive Matas i guslara Danu Jurića. “ Nema zdravlja, dok te bura ne propuše,”
Kad se spominjemo ojkavice evo još dvi iz 1969 god. Ojkavice su iz filma “Lisice”, redatelj Krsto Papić, 1970 god. Po meni jedan od najboljih filmova hrvatske (a i šire) kinematografije.
Radnja filma poslije II svj. rata u dalmatinskoj zagori. Gotovo dokumentarni film naših krajeva u tim davnim danima. Evo malo o filmu: Lisice(1969)...njegov drugi i dosad najslavniji film nagrađen je Zlatnom arenom za najbolji film i najbolju režiju u Puli, a film slovi kao jedno od najznačajnijih djela tadašnjeg jugoslavenskog tzv. crnog vala. To je prvi film koji se eksplicitnije bavi razdobljem Informbiroa, odnosno psihozom koja se tragično odražava na živote običnih ljudi. Snimljen u monumentalnom ambijentu kamenjara Dalmatinske zagore, s radnjom koja obuhvaća tek jedan dan (tijekom seoske svadbe) film uzbuđuje dokumentarnošću, ali i dramskoj sažetosti koja navodi na usporedbu s antičkom tragedijom. U sličnom je ambijentu snimana i adaptacija Brešanove drame Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja (1973 Srebrna arena za režiju).
“Ima li ganga šanse da se održi pred navalom novotarija svih vrsta? Može li se ona oduprijeti noževima tehnike, koja uništava sve, što nije egzistencijski zakonomjerno? Kad odgovorimo na ova pitanja moramo voditi računa o samoj domovini gange, o mentalitetu kraja, u kojem živi, o sposobnostima njezinih baštinika za čuvanje tradicionalnih vrijednosti. I imajući upravo to u vidu, možemo ustvrditi, da ona ima izglede za opstanak. Čovjek se može promijeniti izvana, ali dok bude kamene mjesečine i bure, dok bude sablasnih zimskih vjetrova u domovini gange i povratka junaka u kasnu noć - eto nadahnuća, da se zaori ganga, snažno i zvonko, sutra kao danas i jučer.” “Ganga - kao oblik usmenog izražavanja”, napisao Šime Čagalj, a objavljeno 1979. god. u glasilu splitske Bogoslovije “Put”. Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.
Na traženje mnogih posjetitelja ovih stranica vraćamo istinsku legendu hrvatskog guslarstava - Jozo Karamatić. LP u izdanju Jugotona, izdano 1965. godine. Ovu ploču bi mogli nazvati klasikom hrvatskog guslarstva. Karamatić je jedan od posljednjih guslara “stare generacije”. Generacija koja ne pripada ovome sadašnjem svijetu, već zemlje dok su ovdje zavijali ajduci i vuci. To je zvuk koji istim ritmom potječe još od Homera (vidi ovdje).
Guslar iz Lovreća Ivan Čaljkušić. Ploča “Naši ljudi u tuđini” snimljena negdje sredinom 1980tih godina. Čut će te kako Čaljkušić gusli i piva na svoj osebujan način. Ugodno slušanje.
Guslar iz Lovreća Ivan Čaljkušić. Ploča “Naši ljudi u tuđini” snimljena negdje sredinom 1980tih godina. Čut će te kako Čaljkušić gusli i piva na svoj osebujan način. Ugodno slušanje.