Duvanjska i livanjska ganga se pivaju na području općina Tomislavgrad i Livno. Livanjsko pivanje možemo podijeliti na dva dijela. U istočnom dijelu livanjske općine koji je naslonjen na Tomislavgrad piva se ganga i usteravica, a u zapadnom dijelu općine koji je naslonjen na Sinj u području donjeg livanjskog polja piva se rera i ojkavica.

Belevarijsko pivanje se piva na području općine Široki Brig

Najinska ganga se piva na području današnje općine Ljubuški

Pivanje Imotske krajine podijelio sam u dva područja. Ponajviše radi preglednosti stranica, ali zbog teritorijalne podjele. U starini istočni dio Imotske krajine se zvao poljski kraj, a zapadni dio imotske krajine brdski kraj. Pa sam ih tako i razdvojio na ovim stranicama.

Imotsko zapadno pivanje obuhvaća područje Kljenovca, Medova Doca, Lovreća, Sviba, Aržana, Ciste do Katuna i Biorina.

Povodom blagdana sv. Luke koji se slavi kao zaštitnik župe i općine Podbablje, u nedjelju 18. listopada KUD Podbablje organizira se četvrta po redu "Večer gange, ojkavice, rere i bećarca".

Kako doznajemo od tajnika KUD Podbablje Borisa Kukulja ove godine nastupit će više od 100 folkloraša iz devetnaest društava koji dolaze iz raznih krajeva Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Nakon svečane svete mise u 17 sati kulturno-umjetnički program počinje u 18:30 sati ispred zgrade općine Podbablje.

Nastupit će društva: KUD Dikovača - Zmijavci, KUD Novae - Runovići, KUD Brotnjo - Čitluk, KUD Kandija - Bugojno, HKUD Fra Petar Bakula - Posušje, KŠD Rakitno iz Rakitnog, KUD Andrija Matijaš Pauk iz Marine, KUD Kamešnica iz Otoka, KUD Pleter iz Dugopolja, KUD Sv. Kata iz Gruda, KUD Lišani iz Lišana, Dream team Babe, KUD Herceg Stjepan iz Ljubuškog, KUU Slivanjke iz Slivna, KUD Katuni iz Katuna, KUD Dicmo iz Dicma, KUD Naši korijeni iz Kljaka (općina Ružić), KUD Vinjani iz Vinjana te domaćini iz KUD Podbablja.

Izvor www.podbablje-portal.com

U četvrtak, 17. rujna 2015. godine preminuo je Nikola Buble dirigent, crkveni orguljaš i etnomuzikolog.

Nikola Buble rođen je 28. siječnja 1950. godine u Splitu. Osnovnu školu pohađao je u Trogiru, a maturirao je na Srednjoj pomorskoj školi u Splitu. Godine 1969./70. apsolvirao je na Višoj pomorskoj školi. Na Pedagoškoj akademiji diplomirao je glazbeni odgoj. Krajem 1972. godine u Sarajevu je upisao Muzičku akademiju – Teoretski odjel i Filozofski fakultet – Odjel za filozofiju i sociologiju. Poslijediplomski studij na Odjelu za muzikologiju i glazbenu publicistiku Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu započeo je 1978./79., a završio magisterijem iz područja etnomuzikologije 1982. Dotorirao je iz muzikoloških znanosti 1986. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Krajem sedamdesetih postaje regens chori crkve benediktinskog samostana Sv. Nikole u Trogiru. Kao dirigent poglavito pjevačkih zborova i manjih vokalnih ansambala postiže najviša priznanja i nagrade (nastupao je u Splitu, Zagrebu, Dubrovniku, Ljubljani, Mainzu, Parizu, Stuttgartu, Beču...). Sklada glazbene vrste koje se temelje na glazbenim obilježjima dalmatinskog urbanog folklora. Pridonio je popularizaciji hrvatske folklorne baštine i izvan naše domovine. Njegove se skladbe izvode i snimaju u inozemstvu: Švicarskoj, Rusiji, Japanu i drugdje. Od 1977. do 1980. godine bio je umjetnički je direktor Smotre jadranskog folklora, Međunarodne smotre mediteranskog folklora, od 1992. do 1997. Festivala dalmatinskih klapa, a od 2001. godine umjetnički je direktor Međunarodnog festivala mandolinista – Mandolina Imota. Bio je član stručnih ocjenjivačkih sudova u domovini i u inozemstvu. Suradnik je više međunarodnih institucija, redovito drži stručna predavanja u domovini (Split, Dubrovnik, Rijeka, Zagreb...) i u inozemstvu (Beč, Bern, Baden...). Prvi je dirigent orkestra Hrvatske ratne mornarice u neovisnoj državi Hrvatskoj (1991).

Dr. sc. Nikola Buble bio je redoviti profesor (u trajnom zvanju) na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu (bio je i višegodišnji dekan spomenute Akademije), na poslijediplomskom studiju Kultura i društvo Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, na Odjelu za glazbenu umjetnost, Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, te na poslijediplomskom studiju Oddelek za etnologijo i kulturno antropologijo, Filozofska fakulteta Univerza v Ljubljani.

Miro Tomić. Tradicionalno u modernom izričaju. Tek se razvija kao koncept, ali jako zanimljiva ideja.

Punoljetno, osamnaesto izdanje FESTIVALA ETHNOAMBIENT SALONA dovodi nam:
Petak 17.07.2015. - Jamo Jamo (Senegal-Velika Britanija), Kazan (Hrvatska), Dunja Knebl (Hrvatska)
Subota 18.07.2015. - Kries (Hrvatska), Domo Emigrantes (Italija), Nilla Axelsson Siriščević (Švedska-Hrvatska)

Festival ETHNOAMBIENT SALONA je dosadašnjim održavanjem ostvario svoj glavni cilj izgradnje identiteta, vrijednosti i posebnosti.
Obogatio je nacionalnu kulturnu scenu, tradicionalno je dobro posjećen i medijski popraćen, te se percipira kao središnje i najznačajnije “world music” festivalsko događanje u Hrvatskoj.

Festival djeluje na sustavnom promicanju kulturne raznolikosti putem programa otvorenog za raznovrsne interpretacije tradicija u kulturama svijeta, dok je pozornost većinom posvećena stvaralaštvu koje zadržava prepoznatljivost tradicijskih napjeva, stilova izvođenja i korištenih glazbala ili se barem njima višestruko nadahnjuje.
Grad Solin i atraktivni arheološki lokalitet Gradina od 1998. godine pružaju prostor za jedinstveno glazbeno iskustvo glazbe, izvođača i publike ovog najstarijeg "world music" festivala u Hrvatskoj.

Održavanje ovogodišnjeg festivala podržali su Ministarstvo kulture RH i Grad Solin, Hrvatska turistička zajednica i Turistička zajednica grada Solina te Grad Split i Hrvatska glazbena unija.
Festival sufinanciraju i udruge HDS ZAMP, HUZIP i ZAPRAF iz fonda sredstava koje prikupe na ime prava na naknadu za prazne medije, a koja se sukladno odredbi Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima dodjeljuju temeljem Natječaja za potporu projekata s područja popularne glazbe.

Cijena dnevne ulaznice je 50 kn do 7.7.2015. putem sustava Entrio.hr, zatim 60 kn do 16.7. putem Entrio.hr kao i u Suvenirnici Zvonimir u Solinu, te 75 kn na ulazu.

O izvođačima:

Dunja Knebl
Za mnoge će ovaj koncert biti jedno potpuno novo iskustvo Dunjinog svijeta glazbe. Prenijet će nam priče i pjesme koje su obilježile njezin glazbeni trag desetljećima prije nego što je započela s istraživanjem hrvatske tradicijske baštine – od američkog folka koji je slušala odrastajući u SAD-u, do tradicijskih pjesama Indonezije koje je isto učila na izvorištu.

Kazan
Družba Danijela Maoduša (Kololira, Afion) razveselit će mnoge koji prate događanja na hrvatskoj etno sceni jer će licem i stilom prepoznati glazbenike s kojima su se već negdje družili – Marijela Bagarić, Romina Host, Tatjana Bijelić, Zvonimir Mikulandra, Mario Bandić, Marin Rebić.
Marijela će nas glasom podjednako predano povesti u nizine Slavonije i Međimurja, kao i po zagorskim bregima i po obalama Miljacke i stazama planina uz koje je odrastala.

Jamo Jamo
Sjećate se Landinga Manea i njegove rasplesane skupine Jamo Jamo na Gradini prije mnogo ljeta? Bilo je šareno, veselo i uz zapadnoafrički ritam i ples do iznemoglosti. E, u petak je odgovor na ono: «Hoćemo još!» Iz Senegala, preko Velike Britanije u Solin ponovno dolazi jedan od najrasplesanijih bendova koje je Gradina imala prilike vidjeti.

Nilla Axelsson Siriščević
Nilla Axelsson Siriščević i njezina violina u Hrvatsku su doselile iz Švedske, ali tek nakon što su muzicirale po Dublinu, San Francisku i Pragu. U Hrvatskoj je surađivala s HNK u Splitu i s Mojmirom i ekipom na glazbi za film «Konjanik».
Rekla nam je da joj nedostaje čuti i govoriti švedski jezik. Ponudili smo joj da pjeva na švedskom i podsjeti sebe, a nas poduči o ljudima, prirodi i kulturi iz koje dolazi. Iz prisjećanja povest će nas u njezinu sadašnjost u suradnji sa splitskim glazbenicima Darkom Aljinovićem i Nenadom Begom.

Domo Emigrantes
Sa Stefanom i bendom dolaze nam zvukovi sa svih strana Mediterana, a ne samo iz Italije odakle potječe Stefano. Pri pitanju o nadahnuću, spominju bogatu povijest Doline hramova u poznatoj arheološkoj zoni Agrigento na Siciliji gdje se na jednom mjestu spajaju različiti kulturološki utjecaji. Domo Emigrantes su isto tako stjecište - jedan bend otvoren za spajanje i nadogradnju kroz utjecaje kultura mediteranskog bazena; upijaju glazbene utjecaje doseljenika i putnika i spajaju ih s domaćim tlom Italije, sa željom da razbiju predrasude i podrže ideju da različitost nije razlog za sukobe već za proslavu, uz glazbu, naravno.

Kries
Prije dvadeset godina održan je prvi Ethnoambient u Zagrebu, prije osamnaest godina u Solinu, a u međuvremenu i međuprostoru nastao je Kries, glazbena vatra oko koje se svi volimo okupiti, zapjevati, zaplesati (uključujući i članove benda). K’o što ‘no ‘oćemo ‘ko Bog da i ove godine!

Na blagdan svete Cecilije, zaštitnice glazbe, 22. studenoga, u kinodvorani u Grudama, u organizaciji Instituta za etnologiju i folkokristiku iz Zagreba i Matice hrvatske - Ogranak Grude održan je Okrugli stol o gangi, dvadeset i četiri godine nakon prvog takvog skupa održanog 1989. godine u Imotskom.

Za okruglim stolom okupili su se proučavatelji fenomena gange kao tradicijskoga vokalnog načina pjevanja, koji je 2009. zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro pri Ministarstvu kulture RH, te od 2010. godine i na listi UNESCO-a pod imenom ojkavice. U grudskoj dvorani, koju su popunili istinski zaljubljenici ganganja u Dalmatinskoj zagori i Hercegovini, moglo se tijekom izlaganja čuti niz izuzetno zanimljivih pogleda na to arhaično polifono pjevanje, za koje se još točno ne zna vrijeme nastanka pa ni korijen imena, koji je po nekima u albanskom, drugima u njemačkom ili engleskom jeziku, dok je najprihvatljivija verzija da je prihvaćeno onomatopejsko oponašanje pratećeg glasa kao je se čuje kao "gan-gan" ili "gun-gun". Okrugli stol je otvorio mr. Mario Bušić, predsjednik MH Ogranak Grude, a dobrodošlicu gostima i uspješan rad Okruglog stola poželio je i načelnik općine Grude Ljubo Grizelj.

Super pjesma Putokaza, koji su na svoj osebujan način obradili gangu. U ovom slučaju ganga iz Vinjana Donjih.